Hidra > HR vodič > Opći podaci o Republici Hrvatskoj

Opći podaci o Republici Hrvatskoj

Službeni naziv:  Republika Hrvatska
opci podaci o rh
 PovrÅ¡ina:  56.594 km2 (kopno),
 87.661 km2 (kopno i more).
 StanovniÅ¡tvo:* 4.284.889 (popis 2011.g.)
broj stanovnika na 1 km2 - 75,71
prirodni prirast -2,2 (na 1000 stanovnika)
 Hrvatska geografski: Srednjoeuropska i sredozemna država, graniči sa Slovenijom, Mađarskom, Srbijom, Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom i Italijom (morska granica),
najviša planina: Dinara (1831 m),
najduža rijeka: Sava (562 km u Hrvatskoj).
 Državno uređenje:  Republika s viÅ¡estranačkim parlamentom - Hrvatskim saborom
 Predsjednik Republike:  Dr. sc. Ivo Josipović
 Predsjednk Vlade:  Zoran Milanović
 Glavni grad:*  Zagreb (790.017 stanovnika - popis 2011. g.).
 Službeni jezik:*  hrvatski (govori 95,60% stanovniÅ¡tva).
 Etnički sastav:*  Hrvati 90,42%,
 manjine 7,68%,
 drugi narodi 1,90% (popis 2011. g.)
 Vjere:* katolici 86,28%,
pravoslavni 4,44%, 
islamisti 1,47%,
agnostici i ateisti 4,57%,
ostale vjere 3,24%. (popis 2011. g.)
 Gospodarstvo:** BDP po stanovniku: 10 700 â‚¬ (2011.g.)
 Novčana jedinica:  1 kuna (100 lipa = 1 kuna), množina: kune
 Tečaj: Hrvatska narodna banka 

 Povijesni datumi

 30. svibnja 1990.  Konstituiran prvi viÅ¡estranački Sabor nakon II. svjetskog rata.
 22. prosinca 1990.  Donesen novi Ustav.
 8. listopada 1991.  Donesena odluka o raskidu svih državnopravnih sveza s republikama koje su tvorile SFRJ, proglaÅ¡ena samostalnost.
 22. svibnja 1992.  Republika Hrvatska primljena kao 178. članica u UN.
 6. studenoga 1996.  Republika Hrvatska postala 40. punopravna članica Vijeća Europe.
 25. svibnja 2000.  Republika Hrvatska postala 27. članica Partnerstva za mir.
 30. studenoga 2000.  Republika Hrvatska postala članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
 1. siječnja 2008.  Republika Hrvatska postala nestalna članica Vijeća sigurnosti UN s mandatom 2008. - 2009. god.
 1. travnja 2009. Republika Hrvatska postala punopravna članica Sjevernoatlanskog saveza (NATO).
 1. srpnja 2013.  Republika Hrvatska postala 28. članica Europske unije

Blagdani, spomendani i neradni dani u Republici Hrvatskoj

Blagdani u Republici Hrvatskoj:

 1. siječnja  Nova godina
 6. siječnja  Bogojavljenje ili Sveta tri kralja
 pomični blagdan  Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
 pomični blagdan  Tijelovo
 1 . svibnja  Praznik rada
 22. lipnja  Dan antifaÅ¡ističke borbe
 25. lipnja  Dan državnosti
 5. kolovoza  Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
 15. kolovoza  Velika Gospa
 8. listopada  Dan neovisnosti
 1. studenoga  Svi sveti
 25.prosinca  Božić
 26. prosinca  prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan

 U dane blagdana se u Republici Hrvatskoj ne radi.

 Spomendani u Republici Hrvatskoj:

 9. siječnja  Dan donoÅ¡enja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države
 15. siječnja  Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske
 15. ožujka  Dan osnivanja Narodne zaÅ¡tite
 30. travnja  Dan pogibije Zrinskog i Frankopana
 Subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju  Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost
 30. svibnja  Dan Hrvatskoga sabora
 23. kolovoza  Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima
 25. rujna  Dan donoÅ¡enja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom

Neradni dani u Republici Hrvatskoj:

 Građani Republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja u taj dan, islamske vjeroispovijedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te židovske vjeroispovijedi u dane RoÅ¡ HaÅ¡ane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi.

* Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 33/96, 96/01, 13/02, 136/02 - pročišćeni tekst, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11, 130/11)

 Napomena:

U pripremi informacija korišteni su osim vlastitih baza podataka i podaci Državnog zavoda za statistiku (Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine) te Hrvatske gospodarske komore.

Srodni sadržaji